Mali požari posvuda, Celeste Ng

Pravila postoje s razlogom: ako ih se pridržavaš, uspjet ćeš, ako ih se ne pridržavaš, mogao bi spaliti svijet.

U Shaker Heightsu, mirnom, bogatom predgrađu Clevelanda, sve je predodređeno pravilima. Mala utopija, kako mještani vole nazivati svoje mjesto, vrvi odredbama koje su osmislili njihovi utemeljitelji a koji su vjerovali da se time mogu izbjeći ono neugodno, nedolično i pogubno. Istinska sloboda duha, isticanje osobnosti i različitost gasilo se u startu i označavalo kao nepoželjno ponašanje. Obrazac onoga što se smije a što ne, bilo je jasno određeno, a apsurdnost toga rezultiralo je pravilima o boji pročelja kuća, skupljanja smeća ili visini trave u dvorištu ( ne više od 15 centimetara).

Celeste Ng svoju priču započinje s Ellom Richardson i njezinom obitelji, savršenim predstavnicima jedne od mnogobrojnih obitelji Shaker Heightsa nakon što je netko zapalio njihovu kuću.

Priča nas, ubrzo nakon toga, vraća u prošlost i prikazuje dolazak Mie Warren i njezine kći Pearl, vrlo talentirane umjetnice koja uživa u životu nomada i skitnice. Razlika između Mie i Elle je i više nego očigledna- dok se Ella od uvijek pridržavala pravila, Mia je bila njena sušta suprotnost- divlja, slobodoumna, nesputana, samostalna i slobodna.

Od kad je znala za sebe, gospođa Richardson živjela je urednim i strogo određenim životom. […] Bila je odgojena da se pridržava pravila, da vjeruje da ispravno funkcioniranje svijeta ovisi o njezinu pridržavanju tih pravila, i ona ih se pridržavala i vjerovala u njih. […] Ukratko, sve je učinila kako treba i izgradila si dobar život, život kakav je željela, život kakav su svi željeli. A sad je pred njom bila Mia, jedna posve drugačija vrsta žene, koja je živjela posve drugačijim životom i naizgled bez isprike donosila vlastita pravila.

Kada stari prijatelji Richardsonovih, McCulloughovi pokušaju usvojiti dijete azijskih korijena, koje je majka ostavila ispred vrata vatrogasne postaje, nitko nije slutio kakve će to posljedice imati na lokalnu zajednicu. Majka želi svoje dijete natrag a zajednica, koja se do sada hvalila svojom jednakošću, velikim osjećajem za moralnost i tolerantnost podijelit će grad. A Elle, za cijeli taj kaos, krivi Miu.

… strast, kao vatra, opasna [je] stvar. Previše lako izmakne kontroli. Penje se po zidovima i preskakuje rovove. Iskre frcaju kao buhe i jednako se brzo šire…Bolje je držati tu iskru pod nadzorom i oprezno je prenijeti s jedne generacije na drugu, kao olimpijsku baklju. Ili je brižno čuvati vječnu vatru: kao podsjetnik na svjetlo i dobrotu koju nikad neće- nikad ne mogu- ništa zapaliti. Brižno kontroliranu. Pripitomljenu. Sretnu u zatočeništvu. Najvažnije je izbjeći veliki požar…

Celestine Ng ne priča- ona pripovijeda. Ona je još jedan glas u pozadini koja jasno iznosi činjenice. Ona je nešto poput  Mary Alice Young  (ako ste gledali Desperate Housewives znat ćete o čemu govorim)  koja me vodila u živote stanovnika Shaker Heightsa komentirajući sve što se dešava u tom malom naselju.

Mali požari posvuda proglašeni su najboljim romanom 2017. godine po izboru korisnika Goodreadsa no dok sam čitala sam roman, po pojedinim knjiškim grupama shvatila sam da mnogima ovaj roman nije “sjeo”. Mnogima je bio dosadan, nedorečen, čak su mnogi rekli da im je sličio poput tinejdžerskog romana. Problem je bio u tome što roman nije ispunio potencijal kakva treba i što se nije prepoznala poanta cijelog romana.

Ana s bloga Knjige su moj svijet vrlo je to dobro objasnila: “Ovdje se radi o jednoj američkoj priči koja je najsnažnija upravo kada ga čitaju oni koji toj kulturi i pripadaju, stoga imajte na umu da u slučaju da vas toliko ne zanima npr. problematika rasizma u Americi, onda vam ova knjiga možda neće zasjati u svoj svojoj punini.” Roman je kulturološki orijentiran, a to se u prijevodu ( i ne, ovdje ne komentiram prijevod Mirne Čubranić koja je sve dobro odradila) izgubilo prilikom prevođenja.

U romanu postoji jedna scena koja vrlo dobro pokazuje problematiku rasizma: prilikom sudskog procesa, odvjetnik biološke majke upita gospođu McCullough kako će djetetu pokazati odakle potječe, kako će je ona, kao bjelkinja (na)učiti azijskoj kulturi kojem dijete pripada. Tu dolazi do malog požara koje Ng spominje- mi znamo koliko je ona očajna da dobije dijete, upoznati smo sa svom patnjom koje je prolazila dok je ostajala trudna i gubila bebe, znamo koliko voli tu bebicu za koju se bori ali njezin odgovor je potkopava, njezin odgovor pokazuje koliko je velika ne samo kulturološka razlika u Americi nego i koliko je varljiva i površna ideja o tome kako nikoga nije briga koje si boje kože. Jer ono što gospođa McCullough odgovara bilo je samo da je kupila orijentalne sagove i da djetetu često kuha rižu, koje ona obožava.

Istražujući sve komplicirane kutove odnosa majke/djeteta/posvojitelja postavlja pitanja: Što znači biti majka? Što je čini- biologija ili ljubav? Da li je biološkoj majci moguće pružiti drugu šansu nakon što se odrekne djeteta, nakon što shvati da je pogriješila? Koliko možemo (i smijemo) kontrolirati smjer života naše djece? Koja prava, privilegije, pretpostavke radimo o našoj djeci?

U svakom slučaju, čija prava i želje imaju prednost? Majke, koja shvaća svoju pogrešku ili obitelj koja tom djetetu osim ljubavi može pružiti i materijalnu sigurnost ali ne i vlastiti kulturološki identitet? Ng je u romanu istraživala toliko tema – majčinstvo, razliku među rasama, prijateljstvo, zajednicu, djecu – a svaka od njih postaje mala vatra koja polako izgorijeva u eksploziji priče.

Roman prati složene društvene, klasne i pravne odnose između svih pojedinaca dok shvaćamo koliko se međusobno osuđuju, osjećajući se sigurno u svom stavu. Celestine otkriva kako percepcije i pozicioniranost koje ne razmatraju druge načine gledanja i življenja, ograničavaju odnose koje možemo izgraditi pa zbog toga niti uzrokovati znatnu promjenu. Na površini sve izgleda jednostavno, no rasni i klasni problemi vrebaju iz prikrajka i pitanje je trenutka kada će sve eksplodirati.

Za mene je Mali požari posvuda vrlo dobra knjiga. Stil pisanja Celestine Ng očigledno da mi jako paše i s veseljem očekujem njezinu novu knjigu. Uostalom, kakve su to knjige koje vas ne prodrmaju, koje vam postavljaju pitanja i zbog kojih propitkujete svoja moralna uvjerenja u koje ste do nedavno bili sigurni?

Nakladnik: Mozaik knjiga ( 99,00 kn)

Prevoditelj: Mirna Čubranić