Iako nikad u potpunosti nisam zavoljela SF, što najviše krivim sebe jer sam si dopustila da ga zanemarim, Dina je oduvijek imala posebno mjesto u mom srcu. Da budem iskrena, moj prvi susret s Dinom bio je dok sam još kao djevojčica, zajedno sa mojim roditeljima gledala film Davida Lyncha što je rezultiralo time da sam danima sanjarila o Paulovim plavim očima kojeg je glumio Kyle MacLachlan. Onda sam, tamo negdje u srednjoškolskim danima, otkrila knjigu. Čitala sam tada raznorazne žanrove, no mogu slobodno reći da je Dina bila jedna od onih romana koje su načele moj čitalački karakter i koja ima poseban titraj u srcu.
Cijela priča započinje s pripremama vojvode Letoa Atreidda i njegove obitelji da preuzmu upravljanje planetom koja je do ranije bila pod kontrolom njihovih neprijatelja, Harkonnena. Arrakis (Dina), planet koji preuzimaju, suh je, vruć i općenito neprijateljski nastrojen svijet beskrajnih pustinja, gdje kraljuju divovski pješčani crvi koji uništavaju i ubijaju sve što im se nađe na putu.
U nekom dalekom trenutku u prošlosti Dine dogodila se degradacija čovjeka i pobuna inteligentnih strojeva, što je rezultiralo da njezin svijet ne sadrži umjetnu inteligenciju. Zbog toga, najvažnija stvar koju jedan takav svijet može imati je melange – začin.
Melange je moćna droga koja produžava život, proširuje mentalne sposobnosti konzumenta i vitalna je i važna za putovanje svemirom. Onaj tko kontrolira proizvodnju i eksploataciju začina, kontrolira i svemir a izvor tog najbitnijeg resursa nalazi se upravo na Dini.
Iako se upravljanje Dinom čini kao sjajna ponuda, vojvoda i njegovi ljudi shvaćaju da Harkonneni neće samo tako prepustiti upravljanje Dinom zakletim neprijateljima. Odmah po dolasku na Arrakis vojvodu Leta izdaje jedan od njegovih najbližih suradnika a njegova priležnica Jessica i njihov sin Paul bježe u pustinju gdje ih spašavaju Slobodnjaci, narod koji vjeruje u legendu o obećanom Lisan Al-Gaibu, proroku i Mesiji znanim i pod imenom “Onaj koji daje vodu”.
Stara preko pedeset godina, Dina nikada nije izgubila svoje draži. Davno, davno dok je Frank Herbert radio kao novinar, istraživao je pokuse u Oregonu koje je obavljalo ministarstvo poljoprivrede. Cilj pokusa bila je stabilizacija i usporavanje pješčanih dina sadnjom trave na njihovim vrhovima kako ne bi razrušile autoceste ili progutale cijele rijeke i gradove. No Herbert je ubrzo shvatio da je nabasao na veću priču od same priče. Članak nikada nije završio, no narednih se pet godina bavio onim što bi se moglo nazvati rođenjem Dine kakve danas poznajemo.
A Herbert majstorski piše. Roman je prerastao u kompleksnu i višeslojnu strukturu a najimpresivnija je Herbertova pozornost prema detaljima.
Dobar dio njegovog životnog iskustva crpilo je inspiraciju da stvori jezik Dine. Bio je to jezik politike, ekonomije, teologije i ekologije što ne čudi kada je tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća radio je kao pisac političkih govora, proputovao Meksiko proučavajući pustinjske uvjete i uzgoj usjeva te iskusio učinke halucinogenih droga. Čak su mu za inspiraciju famoznog sestrinstva Bene Gesserit bile zaslužne tete koje su ga silom prilika pokušale okrenuti prema katoličkoj vjeri.
Postavka romana je sjajna, dajući nam karakterne skice nekih od najbriljantnijih i najzapaženijih likova svih vremena. Njegov stil pisanja je uvjerljiv, dijalozi su inteligentni i dobro osmišljeni, a likovi životopisni. Zahvaljujući Herbertovoj sveprisutnosti, on pomno analizira svaku njihovu misao te nam donosi suptilnu nijansu komplicirane interakcije likova od kojih će svaki plesati vlastiti sudbinski ples.
Svaka scena koju je Herbert stvorio, iznimno je i zadovoljavajuće iskustvo. Ovo nije knjiga koja se brzo čita no brzo se uranja u ovaj nadrealni svijet koji je opisan tako detaljno i sadržajno.
Jednom je Frank Herbert, kada su ga pitali misli li da će njegovo životno djelo potrajati, skromno izjavio da će jedini vjerodostojni kritičar njegovoj knjizi biti vrijeme. I stvarno je vrijeme bilo pravi kritičar. Čak i sada, Dina je uvrštena na mnogim znanstveno – fantastičnim top listama a nove generacije knjigoljubaca s istim žarom otkrivaju svijet koji je stvorio.
Knjigu Dina možete kupiti na ovoj poveznici: Egmont – Dina.
Izdavač: Egmont Hrvatska, naklada Puls (149,00 kn)
Preveo: Stanislav Vidmar
[…] netipično za mene. Zapravo, odlučila sam napraviti ono što inače ne radim, no nakon pročitane Dine, Franka Herberta poželjela sam još svemirskih pustolovina. SF ili znanstvena – fantastika žanr je, koji […]